24.10.2012

Multipla skleroza i prehrana

Obzirom na sve veći broj oboljelih od multiple skleroze, ovoj bolesti kao i dijetoterapiji bolesnika svakako treba dati punu pozornost.

Ovisno o uzroku bolesti određuje se i prehrana

Multipla skleroza se kod mnogih stručnjaka obzirom na etiologiju, smatra prvenstveno bolešću u kojoj su upalni procesi potencijalno imali jednu od najvažnijih uloga. Kao mogući uzroci navode se i genetsko naslijeđe, pa čak i utjecaj virusa i bakterija, a prije svega se o ovoj bolesti govori kao autoimunoj bolesti (posljedica pretjerane imunološke reakcije na vlastite tvari i tkivo u organizmu).

Kod multiple skleroze, demijelinizirajuće lezije (''ranice'') na dijelovima centralnog živčanog sustava (bijela tvar, leđna moždina, optički živac, itd.) uzrokuju oštećenja te time fiziološki gubitak ili znatni poremećaj funkcija pogođenog živčanog sustava, a time manifestacije ove bolesti postaju vrlo komplicirane i teške.

Obzirom na sve veći broj oboljelih od multiple skleroze, ovoj bolesti kao i dijetoterapiji bolesnika svakako treba dati punu pozornost.

Kako bih mogao dati preporuku za prehranu, valja se odlučiti kojoj etiološkoj pozadini ove bolesti dati prednost. Ako je to pro-upalna "teorija" koju ćemo smatrati najznačajnijom (u nekim studijama je kod osoba oboljelih od MS pronađen niska koncentracija omega-3 masnih kiselina čime se dovodi u vezu s nastankom ove bolesti), postavke prehrane trebale bi biti na hrani koja pogoduje smanjenju upalnih procesa (naročito onih koji smanjuju produkciju proupalnih citokina).

Naglasak na plavu ribu

Prehrana bogata omega-3 nezasićenim masnim kiselinama s naglaskom na plavu ribu (sardine, skuša, tuna) te losos; lanene sjemenke i ulje, bučino ulje, orahe, a reducirana na zasićenim mastima koje se nalaze prije svega u crvenom mesu, masnijim mliječnim proizvodima, pecivima i konditorskim proizvodima, treba biti okosnica prehrane.

Preporuka je hrana bogata omega-3 masnim kiselinama (EPA i DHA masne kiseline iz prirodnih izvora ili kvalitetnih dodataka prehrani na bazi pročišćenog - molekulski predestiliranog ribljeg ulja, neke alge

Nezasićene masne kiseline

Preventivna doza koja se preporuča zdravim osobama, iznosi oko 1000 mg/dan, no u jednoj zanimljivoj studiji objavljenoj prije godinu dana u stručnom znanstvenom časopisu Prostaglandins Leukot. Essent Fatty Acids, primjena omega-3 je bila dodijeljena oboljelima od multiple skleroze u koncentraciji 3.000 mg EPA i 1.800 mg na dan, kroz 3 mjeseca.

Proupalne reakcije su se kod ispitanika mjerljivo smanjile, pa je to jedan od pokazatelja kako ovakva prehrana ima temelja i dijetoterapijskog smisla. Preporuka je i barem 1500 mg omega-6 na dan, no one vrste - GLA - koje nalazimo iz izvora ulja noćurka, boražine ili sjemenki crnog ribiza.

Vezano za zasićene masne kiseline, nekoliko studija je izrađeno u periodu od 1950. godine (primjer studije autora Swank Multiple sclerosis: a correlation of its incidence with dietary fat. objavljenom u časopisu American Journal of Medicine Science), gdje se nastojalo pokazati kako je jedan od okidača MS i pretjeran unos zasićenih masti.

Oprezno s crvenim mesom i maslacem

Obzirom na vrijeme koje je proteklo od te studije, a i spoznaje koje su od tada evoluirale, ne bih bio sklon posve prekrižiti zasićene masne kiseline iz prehrane, obzirom da one imaju i značajne funkcije u metabolizmu.

S druge strane, pretjeran unos zasićenih masnih kiselina, sigurno pogoduje razvoju proupalnih medijatornih metaboličkih reakcija, te tu valja biti oprezan s unosom crvenog mesa, maslaca i masnih mliječnih proizvoda. Jedan dio ove teze počiva i na zakiseljavanju organizma, kao navodnom faktoru uzroka ove bolesti.

Ako nije utvrđena alergogenost, mahunarke načelno ne bih izbjegavao, budući da žitarice zajedno s mahunarkama i prema nekim dobrim postavkama makrobiotičke prehrane predstavljaju pozitivne faktore dobrih prehrambenih navika (aminokiseline, esencijalne masne kiseline, dijetalna vlakna), a koje se mogu primijeniti i kod multiple skleroze.

No, ono što valja naglasiti da ukoliko se ustanovi alergogenost, tada neke mahunarke koje mogu biti alergogene (soja, grah), a i ostalu takvu hranu, valja izbjegavati (školjke, osjetljivost na gluten).

Prehrambene preporuke

Kako ne postoji službeni stav struke kojom dijetoterapijom pristupiti tretiranju multiple skleroze, osobno mogu preporučiti da prehranu baziraš na sljedeći način:

  • izbjegavaj hranu koja može imati toksičan efekt (konzervirana riba i suhomesnate namirnice, školjkaši, industrijski procesirana hrana s mnogo aditiva – čitaj
    deklaracije, te hranu/napitke koja sadrži kofein!)
  • izbjegavaj prehranu koja može uzrokovati prehrambene deficite ili suficite (dakle, prehrana koja se temelji na jednoj / sličnoj vrsti hrane)
  • izbjegavaj namirnice koje su registrirani alergeni (na način da vodiš dnevnik prehrane i pratiš reakcije organizma).
  • smanji unos pečene i pržene hrane i crvenog mesa, obzirom na štetne ostatke i policikličke aromatske spojeve, konzervanse i toksine koje oni sadrže, zajedno s kupovnim, industrijski procesiranim slatkišima.
  • povećaj unos hrane bogatih omega-3 masnim kiselinama (plava svježa riba, lan, bučino ulje, orasi, bademi).
  • povećaj unos hrane bogate antioksidansima (bobičasto voće, brokula, kelj, prokulice, šparoge, šljive, jabuke, zeleni čaj....)
  • piramida mediteranske prehrane može pogodovati dijetoterapiji i doprinijeti boljitku kod pojave svake proupalne bolesti, kao što je multipla skleroza, pa se ovim konceptom prehrane slobodno služi.

Nedostatak D vitamina

Vrlo bitno nedavno znanstveno otkriće jest da multiplu sklerozu može izazvati i nedostatak vitamina D. Stoga bi se dalo naslutiti kako postoji potreba za povećanom suplementacijom (dopunom prehrani) s vitaminom D3, pri prevenciji (ne i dijetoterapiji, budući da za "liječenje" vitaminom D nema dokaza).

Ako se odlučiš za ovu opciju, prije toga bih ti preporučio da odrediš u jednom od medicinsko-biokemijskih laboratorija razine vitamima D (25-hidroksi vitamina D) u serumu. Neki od stručnjaka za vitamin D navode da vrijednosti ovog metabolita vitamina D trebaju biti 40-60 nmol/l, a kod dijetoterapije multiple skleroze čak i do 100 nmol/l, a ukoliko nisu, tada valja početi sa suplementacijom vitaminom D3 (ne vitaminom D2!), od 2000 IU/dan kako bi vrijednosti vitamina D došle na tu razinu.

Spomenute vrijednosti vitamina D se prema brojnim zadnjim preporukama preporučuju kao adekvatna terapeutska i preventivna doza kod mnogih bolesti. Uz spomenuti vitamin D, također, unosi i barem 400 mg kalcija dnevno (izvor: kalcijev-citrat) te 60-80 mcg selena na dan.

No, preporuku o vitaminu D valja uzeti sa zadrškom, dok je ne potvrdi sama struka neurologa s kojim se trebaš posavjetovati.

 

Autor: Nenad Bratković, dipl.ing. Magistar nutricionizma